Kako je Britanija stvarala Jugoslaviju

Jugoslavenska zajednica transnacionalni je projekt stvoren u službi strateških interesa velikih sila, a ne izraz težnje za političkim sjedinjenjem više južnoslavenskih naroda s navodnim zajedničkim jugoslavenskim identitetom. Teza je to knjige Constructing Yugoslavia: A Transnational History povjesničarke Vesne Drapač sa Sveučilišta u Adelaideu (Južna Australija), predstavljene 26. lipnja u Hrvatskoj matici iseljenika u sklopu prvoga Hrvatskoga iseljeničkog kongresa.˝

Vesna Drapač, australsko-hrvatska povjesničarka

Knjiga australske Hrvatice s doktoratom na Oxfordu, izdana 2010, analizira britansku politiku koja je prema autorici uspostavu Jugoslavije smatrala strateškom alternativom sa svrhom potiskivanja Osmanskog i Habsburškog Carstva iz jugoistočne Europe. Povjesničarka zaključuje da je ta međunarodna dimenzija za stvaranje Jugoslavije bila presudna. Navodi da je inicijativu za jugoslavenstvo na međunarodnoj razini povela Velika Britanija u drugoj polovici 19. stoljeća, a taj je koncept testiran na balkanskim ratovima 1912. i 1913, nakon kojih je Srbija kao pobjednik prema britanskom shvaćanju stekla status hegemona južnoslavenskog prostora. Taj se proces nastavio putem ratnog savezništva Velike Britanije, Francuske i SAD-a sa Srbijom i na koncu rata kulminirao stvaranjem velikosrpske jugoslavenske države.

Mladen Ančić sa Zadarskog sveučilišta knjigu je ocijenio ključnom za razumijevanje razvoja i sudbine jugoslavenske ideje. „Knjiga Vesne Drapač razara mitove na kojima u velikoj mjeri počiva naš društveni život“, kazao je, istaknuvši da je u raspravljanju o Jugoslaviji ključno sagledati povijest Jugoslavije u kontekstu Europe. Dodao da je ta „briljantna knjiga“ u svijetu ostala prekrivena šutnjom i ignorancijom jer daje ružnu sliku o tome kako se eksperimentiralo s jednim dijelom svijeta. Danijel Džino s australskoga Macquarie Universityja podupro je autoričinu argumentaciju dodavši da je Jugoslavija rezultat slučaja, a ne volje naroda, s čime se složio povjesničar Ivo Lučić. „U 19. stoljeću zamišljena ideja Jugoslavije uklopljena je u transnacionalne ideje o potrebi prosvjetljenja i kultiviranja balkanskih plemena. Raspadom Jugoslavije krivnja je svaljena na leđa ekstremista i nacionalista, koji su optuživani da su tobože urušili konsenzus i prosperitetnu državu, no slobode izbora nije bilo kao ni konsenzusa, što su pokazali ratovi“, zaključio je Lučić. Diplomat Mladen Ibler Lučić poručio je da knjigu koja „raščišćava maglu jugoslavenske povijesti“ treba što prije prevesti ocijenivši da se dugogodišnje pranje mozga u Hrvatskoj osjeća i danas.